Poštovani prijatelji likovne kulture

20. godišnjicu projekta Forma Viva Sveti Kuzam – Galerija na otvorenom

obilježili smo retrospektivnom izložbom umjetnika koji su izlagali u Galerĳi Sveti Kuzam i izdavanjem monografije

Pogledajte izložbu

Prelistajte monografiju

Forma Viva Sveti Kuzam

ili kako je nastala prva galerija na otvorenom u jednom gradu…

Neke ideje su velike, neke male – a naša? Naša je nama draga, a je li velika ili mala, sudit će povijest…

Dvadeset godina – to je naša povijest do sada jer u Rijeci, u naselju Sveti Kuzam od 1999. godine traje „Forma Viva Sveti Kuzam – Galerija na otvorenom“. Sve je počelo od ljubavi prema kamiku, našem vječnom životnom suputniku. U njemu smo gradili, od njega smo gradili, mrzili smo ga kad nam je oteo i ono malo zemlje, a vraćali smo mu se i onda kad smo se sami sebi zarekli da nećemo… A Tomislav? On je u njemu stao stvarati najljepše nježne oblike koje čovjek može zamisliti – meka jedra napeta od vjetra, tople ljubavne zagrljaje, oble plodove mora… Svatko tko bi Tomislavov kamik ugledao u jednoj od tih predivnih životnih metamorfoza, imao je samo jednu želju – dodirnuti ga, pogladiti tu nježnu oblinu i osjetiti njegovu toplinu!

I otuda ideja: zašto ne podijeliti ushit ljepotom kamena sa svima onima koji ga već vole ili, pak, onima koji će ga upravo zato zavoljeti? Zašto ga ne postaviti među ljude, u urbani prostor gdje mu, neki kažu, nije mjesto?

Skupina entuzijasta okupljena oko tadašnjeg predsjednika Vijeća mjesnog odbora Sv. Kuzam Zlatka Meića i kipara Tomislava Pavletića iz Svetoga Kuzma, započela je prije dvadeset godina projekt „Forma Viva Sveti Kuzam – Galerija na otvorenom“. Osnovano je tada Kulturno društvo Svetoga Kuzme i Damjana koje, uz svesrdnu pomoć Grada Rijeke (projekta „Rijeka – zdravi grad“, Odjela za mjesnu upravu i samoupravu te Odjela za kulturu), Županije primorsko-goranske (Odjela za kulturu), Srednje škole za primijenjenu umjetnost u Rijeci i svih onih koji su pružili ruku pomoći, brine o tome da ideja o kamiku u urbanom prostoru ne prestane.

Među prvima je ruku Forma Vivi pružio veliki hrvatski kipar, doajen i gospodin – Belizar Bahorić. Nažalost, uvijek prerana smrt, nije mu dopustila da dovrši kamene obline jedne ljepotice čiju je ljepotu samo on znao. Njegova nedovršena skulptura i danas svjedoči stvaranju onih koji su njegov primjer slijedili. Svoju metamorfozu kamena Forma Vivi su do sada ostavili sljedeći kipari: Tomislav Pavletić, Željko Kranjčević Winter, Nenad Petronio, Mladen Kefelja, Antun Knežević, Tomo Gerić, Tomica Grubiša, Dejan Kljun, Želimir Hladnik, Damir Šegota, Drago Bešenić, Stephan Goedecke, Gordana Grubišić i Bruno Paladin. U koštac s kamenim grotama uhvatili su se i maestro Zvonimir Kamenar Funči, Nina Lekić i Georgette Yvette Ponté.

Skulpture i autori

Ideja Forma Vive u Svetome Kuzmu je tijekom dvadeset godina dokazala svoju uspješnost i nadišla okvire entuzijastičkog poduzimanja i samog naselja Sveti Kuzam. Bila je zasnovana na uvjerenju da kultura može i treba živjeti u bilo kojem prostoru, pa tako i na samom rubu grada i da ne smije biti privilegij elitnih središta i institucija u kulturi. Vizija je bila da Sv. Kuzam postane riječka oaza kulture i mira, gdje će desetine monumentalnih skulptura porazmještenih u urbanu strukturu mjesta i njegovu okolicu, svjedočiti primorsku tradiciju života s kamenom, gradnje i stvaranja u kamenu. Na taj način bi Sveti Kuzam postao jedinstvena galerija kamenih skulptura u urbanoj sredini. Naime, dotadašnji slični projekti (najpoznatiji je, svakako, onaj u Dobrovi) najčešće su smješteni u prirodu, izvan naseljenih mjesta. I što reći nakon dvadeset godina? Jest, Sveti Kuzam je to i postao!

Ostvarenjem ove male, ili već sada, možda, velike vizije, Rijeka je dobila još jedan, u kulturnom i turističkom smislu, značajan sadržaj. Kruna je trebala biti 2020. godina kad je grad Rijeka postao europska prijestolnica kulture. Nažalost, pandemija opakog virusa, nije dozvolila pravi način obilježavanja dvadesete obljetnice življenja projekta Forma Viva.

Osnova ideje Forma Vive – Galerije na otvorenom bila je da se svake godine u Kuzmarskoj kiparskoj radionici izradi bar jedna skulptura velikog formata u kamenu, koja će se potom postaviti na za to predviđenu lokaciju u samom mjestu. Tradicionalno, svaki autor skulpture priređuje samostalnu izložbu u galeriji Hrvatskoga doma Sv. Kuzam koja je uz napredovanje ideje prerasla u vrlo atraktivni galerijski prostor. Uz ovu, u galeriji se svake godine održi nekoliko samostalnih ili skupnih likovnih izložbi. Do sada ih je održano pedeset i pet.

Izložbe i događanja

Osim toga, već sedamnaestu godinu za redom, traje projekt pod nazivom „Dlijetom i kistom Sv. Kuzmu na dar“ u kojem sudjeluju učenici-maturanti Škole za primijenjenu umjetnost iz Rijeke uz svoje mentore. Prošle smo godine dogovorili suradnju s Akademijom primjenjenih umjetnosti pri Sveučilištu u Rijeci, kojom bi kiparska radionica postala praktični nastavni centar za studente. Sveti Kuzam, dakle, živi likovnu umjetnost punim plućima!

Za one koji možda ne znaju, Sveti Kuzam je vrlo staro mjesto. Neki podatci govore o prvoj kapelici u Svetom Kuzmu još u 4. stoljeću, na čijim je temeljima 1735. godine izgrađena današnja crkva sv. Kuzme i Damjana. Stara jezgra Sv. Kuzma još je i danas relativno uščuvana, manje devastirana od nekih sličnih dijelova grada Rijeke, pa tako pogodna za urbanističko rješenje u smjeru obnavljanja njezinih povijesnih značajki, pretvaranja sadržaja u one s povijesnim i kulturnim značenjem i moguće izrastanje u značajni kulturni, pa tako i turistički kutak grada. Prostor stare jezgre, posebno crkva sv. Kuzme i Damjana s dvorištem, koja je upravo nedavno obnovljena, ili pak Šterna – stari gradski trg pa onda prostor Place, unutarnji i vanjski prostor Hrvatskog doma Sveti Kuzam, područje Vidikovca na staroj, sada zatvorenoj, cesti Sveti Kuzam – Bakar, upravo iznad tunela koji je, zapravo, istočni ulaz u Rijeku, a zatim i ostali prostori u mjestu, iznimno su pogodni za lokacije kamenih skulptura iz fundusa galerije na otvorenom. Na nekim od tih mjesta, a i drugdje u Svetom Kuzmu već su postavljene do sada izrađene skulpture, njih šesnaest!

Istovremeno, svi znamo da je razvitak prometne infrastrukture napravio nevjerojatan zamah u posljednje vrijeme. Neposredno uz naselje izgrađena je riječka obilaznica, ali i prometni čvor koji omogućuje ulaz i izlaz iz Svetog Kuzma. Ovakav razvitak prometne infrastrukture može imati dvojake posljedice. U negativnom od mogućih scenarija Sveti Kuzam mogao bi postati atraktivno područje za neželjeni industrijski razvoj. Ovakav scenarij bio bi u izravnoj suprotnosti s uvrštenjem naselja u etnološki zaštićena područja grada Rijeke u Provedbenom urbanističkom planu i činjenici da samo mjesto nema, a niti želi industrijski ili sličan razvitak. Forma Viva Sveti Kuzam uspješno je to spriječila, a ovaj dio Rijeke polako, ali sigurno postaje pilot-projekt održivog razvoja na postulatima Agende 21 Ujedinjenih naroda, sukladan upješnim nastojanjima Grada Rijeke u sklopu projekta „Rijeka – zdravi grad“.

Kako dalje? S vjerom u uspjeh, entuzijazmom i upornošću – kao i do sada. Kamik i dalje čeka da ga umjetnici pretoče u svoju maštu, a ulice, parkovi, vidikovci i ina mjesta u Svetom Kuzmu čekaju da ih prigrle…

Nema više našeg predsjednika i kipara Tomislava Pavletića, nema više ni Irene Deže Starčević, majke „Rijeke – zdravoga grada“, nema ni neumornog Siniše Šipuša uz kojeg je nemoguće postajalo moguće. Bez njih više ništa nije isto… Istina, i vremena su teška, a bez novca i najbolje želje postaju neostvarive. No, i do sada smo, a i nadalje ćemo i u svoj džep posegnuti kako bismo opstali.

O Kulturnom društvu Sv. Kuzme i Damjana

I na kraju – svi vi koji ovo čitate – dođite, opipajte obline i osjetite toplinu kamenih ljepotica Forma Vive – Galerije na otvorenom u Svetom Kuzmu.

Zlatko Meić

predsjednik Kulturnog društva Sv. Kuzme i Damjana