„Biti kipar pa prezimenom Kamenar, možeš li poželjeti više. Biti onaj koji iz kamena vadi zarobljene oblike, tisućljećima stješnjene u kamenoj opni prošlosti. Biti bat i dlijeto odlamajući koru po koru davne tutnjave stvaranja Svijeta. Biti kamenar Kamenar, zvonkim udarcime stvarati nove krajobraze, to znači biti Zvonimir Kamenar, kipar.
Rodivši se iz kamena na kamenu u kamenu djeluje beskonačnim traženjem. Traži mišlju, istražuje osjetom, bilježi, pretvara, radi i stvara akademski kipar Zvonimir Kamenar ostavši negdje intimno u kontemplaciji s Radaušem, propitujući Meštrovića, Kljakovića, čita Michelangela, ostvaruje Kamenara.
Gledajuć unazad, listajući crtačke i grafičke mape, promatrajući idejna rješenja, kartone i skice, zatečeni smo konstantom stalna kvalitativna napona. Mjereći okom skulpture u transu istraživača pred sasvim novim predjelima estetska užitka, nalazimo Kamenara i u drvu, u kamenu, staklu i bronci, mnoštvu različitog a opet prepoznatljivog rukopisa, putanje koja nadalje stvara.
Vrsnost u poznavanju materije, kvaliteta kamenarskog rada, izuzetna snaga u izričaju, umjetnička imaginativna fluidnost karakteriziraju ovoga kipara. Razgovorljiv, dominantan, karizmatičan, duhovit, brz, trenutan, ekspresivan, lucidan, sve to, pa još i više kako u životu, tako i u svome umjetničkom opusu Zvonimir Kamenar ostavlja nas da zaustimo jedno, a želimo već reći drugo, kako osjeti rađaju nove poticaje.
Ovoga puta osobit dar sebi i nama u galeriji Sveti Kuzam predstavit će premijerno svoje monumentalno djelo GROBNIKU. Taj karton kao ekstatična igra volumena i prostora na papiru dominira plohom, reduciranom bojom i mahnitom kompozicijom u nasluti krvava okršaja na Grobničkom polju. Kovitlac konja, ljudstva,oružja i stjegova ekspresivnom definicijom uvlači nas direktno u prašinu, znoj, zemlju i krv. Udara nas kopitima i željezom, mahnito buči strahom i užasom, veličajno se gleda ratničkim ponosom. Čini nas osobitim djelićem vizije sanjara, u stvarnosti povlaštenom cjelinom unikatna doživljaja.
Tome pridodaje Zvonimir Kamenar svoje skice i crteže te kao još jednu premijeru svoje FILMOVE. Otkrivamo tako kipara što plohom ostvaruje prostor, Zvonimira Kamenara što bravurom majstora volumena slika dlijetom.
Kontrapunkt ovim ostvarenjima devedesetih godina dvadesetog stoljeća izložbenom koncepcijom nalazimo staklo iz osamdesetih. Velike skulpture iz samoborskog stakla organičnošću MIHA kao dominantnom elementu Kamenarova cjelokupna stvaralačkog opusa u kontrastu teška kamena upravo svojom krhkošću i lapidarnom elegancijom potvrđuju osobitost i vrhunsku motivsku, umjetničku i zanatsku kvalitetu autora. Zvučnost trasparentna volumena ostvaruje se zvucima pradavna, suvremenom notom kiparskog jezika.
Osobitost i jedinstvenost ovog izuzetnog autorskog postava najavljuje još mnoštva neviđenih impresija, poručuje… da malo i nedostatno poznajemo… Kamenara…”
Theodor de Canziani
Zvonimir Kamenar – Funči rodio se 1939. godine u Sušaku, Rijeka. U Školi za primijenjenu umjetnost u Zagrebu maturirao je 1960. godine na Odjelu za industrijsko oblikovanje u svojstvu kipara – dizajnera. Godine 1964. godine diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti na Odjelu kiparstva u klasi profesora Vanje Radauša. Redoviti je član HDLU-a iz Rijeke, a od 1967. godine djeluje kao samostalni umjetnik. Izradio je velik broj skulptura od kojih se neke nalaze u Španjolskoj, Italiji, Austriji i Sloveniji. Izradio je čitav niz skulpturalnih portreta osobnosti iz starije i novije povijesti Hrvatske. Dobitnik je domaćih i inozemnih priznanja (Godišnja nagrada Grada Rijeke za umjetnički rad i ostvarenja u 1999. i 2000. godini). U postavu je Gliptoteke HAZU u Zagrebu. Bilježi niz studijskih putovanja: Nizozemska, Engleska, Italija, Njemačka, Poljska, Francuska – Pariz (gdje boravi u Cité internationale des arts Paris).
Sudjelovao je na brojnim urbanističko-arhitektonskim projektima i natječajima u riječkoj grupi Sila – Kamenar – Bralić te nekoliko godina radio kao scenograf i kostimograf Gradskog kazališta lutaka Rijeka. Izlagao je na više od stotinu skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu te mnogim kiparskim simpozijima i kolonijama.
Skulptura Janka Polića Kamova, rad akademika Zvonimira Kamenara koja krasi Titov most kod Hotela Kontinental je, kao novi projekt suradnje između Rijeke i Barcelone, postavljena u vrtu bolnice „Hospital de Santa Creu i de Sant Pau” u Barceloni.